Svakodnevno vidimo oko sebe puno stvari s kojima se ne slažemo. Toga je bilo uvijek, a bit će i dalje. Potiču li nas te stvari da onda mijenjamo sebe?
Korak po korak možemo mijenjati svoj mikrokozmos. Sigurno ste već do sada čuli za efekt leptirovih krila i da najmanji pokret koji učinimo utječe na cijeli svijet. Kako svojim djelovanjem možemo utjecati na druge ljude i cijeli svijet?
Pobuna ili primjer
Neki dan sam bila u jednom razgovoru oko sredstava za pranje i čišćenje. Moja sugovornica je bila vidno uznemirena zašto se uopće proizvode takva sredstva, agresivna prema prirodi i prema nama. I jesu agresivna, mislim da se tu svi slažemo. Međutim, o tome ne razmišljamo često, barem većina nas. Jednostavno peremo veš, posuđe i čistimo kuću s onime što po običaju kupujemo i što nam je ok. Naša potrošnja se vidi i po tome koliko tih proizvoda trenutno ima na policama prodavaonica. Veliki izbor različitih proizvođača i velika zaliha na policama znači da se takvi proizvodi kupuju i da postoji potražnja za njima. Ovo stanje izaziva oblik frustracije i nemoći da se nešto promijeni do te mjere da mi je sugovornica razmišljala o otvorenom pozivu na bojkot takvih proizvoda. Razumjela sam o čemu govori i u potpunosti je shvaćam. Nakon kratkog promišljanja, shvatila sam da samo buntom ne bismo postigli puno. Pobuna može osvijestiti problem, ali ako ljudi ne znaju kako da nešto promijene, u ovom slučaju nađu dovoljno dobro zamjensko sredstvo, najčešće se vraćaju starim navikama (iako znaju da to nije dobro rješenje). Ne vide drugu mogućnost i prihvaćaju stanje kakvo je.
Ponudi rješenje
Ako se ne slažemo s nečime i želimo to promijeniti, trebamo uz isticanje problema odmah ponuditi i rješenje. Promjena može nastupiti puno brže uz osvještavanje, pričanje o problemu i dobru edukaciju. Kao na primjeru kruha. U zadnje vrijeme trend pečenja kruha kod kuće je jako porastao. Iako još uvijek postoji pekara „na svakom uglu“, primjećujem da je dosta ljudi oko mene nabavilo pekače za kruh, dijele i hrane svoj kvasac, isprobavaju različita brašna, izbjegavaju namirnice koje sadrže razne aditive. Neki su radi zdravstvenih problema morali prijeći na bezglutensku prehranu. S druge strane svakodnevno vidimo na društvenim mrežama pozive na radionice izrade kruha i razmjene recepata, što znači da se navike polako mijenjaju. I to je dobra stvar! Ljudi imaju izbor i imaju dostupne informacije kako se prebaciti na zdraviju verziju. Zar to nije već veliki pomak? Također se onda i proizvođači prilagođavaju novim trendovima. Jer gdje postoji potražnja, postoji i ponuda. Što više svjesno gledamo deklaracije, znamo što (ne) želimo i donosimo odluke o kupnji i konzumaciji, to više mijenjamo stvari na tržištu.
Ponašaj se prema drugima kao što želiš da se drugi ponašaju prema tebi
Isto možemo primijeniti i na odnose među ljudima. Ne trebamo samo gledati kako i zašto je netko ovakav ili onakav, nego svojim primjerom i jasnim stavom izraziti ono što smatramo ispravnim.
Zato drugi puta kada ste pred nekom odlukom, proučite i odaberite onu verziju koja podupire vašu istinu, ono što smatrate da je bolje za vas. A pod pretpostavkom da volite sebe, tim izborom ćete izabrati i bolju verziju za ostatak planete. Trebamo biti više kritični, propitkivati i istraživati. Izabrati i podupirati bolji izbor.
Kada se slažete s nečim što uistinu mislite da je dobro, podržite to! Primijenite na sebi i dijelite informacije i znanja dalje! Pričajte o tome i educirajte ljude oko sebe. Aktivno se založite za dobre stvari.
Na taj način zaista možemo mijenjati svijet!